O NEDOSTATKU POVOLJNIJEG POSLOVNOG AMBIJENTA U BIH: SITUACIJA TEŠKA, ALI NE I BEZIZLAZNA

investicije(2)

I mnoge druge zemlje su bile u sličnoj situaciji, ali su uspjele da se „uzdignu iz pepela“. Ali su te zemlje u ključnim trenutcima imale lidere koji su imali snage provesti svoje ciljeve i bili spremni platiti cijenu. A najvažniji prioritet im nije bio taj da samo pobjede na sljedećim izborima. Ima li to BiH? 

     Sa rezultatima kojima se ogledaju obilježja naše ekonomske stvarnosti, velika većina građana Bosne i Hercegovine nije nikako zadovoljna. I dok se ostali mogu pravdati globalnom ekonomskom krizom, za nas u BiH to ne može biti dovoljno obrazloženje svih naših problema.

     Nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine jedan je najvećih izazova Zapadnog Balkana, a za političku situaciju u našoj zemlji mnogi u EU kažu da se nije popravila još od Solunskog Summita 2003. godine. Višemjesečne neplodne rasprave o bezizlaznoj situaciji u kojoj se BiH danas nalazi, samo dodatno otežavaju situaciju, te pojačavaju strah, beznađe i prihvaćanje poraza bez borbe.

     Kontinuirano se ukazuje na potrebu za uspostavljanje zdrave demokracije u državi, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja i etničke i bilateralne probleme koji i dalje postoje. A iznad svega, na dnevni red dolazi i pitanje ekonomske stabilnosti.

     I umjesto suočavanja sa stvarnošću i upravljanja nužnim promjenama, politika u BiH ulaže golem napor u njeno zamagljivanje. I to se godinama radi, mora se priznati, na krajnje genijalan način. A svi smo svjesni da se ništa neće riješiti dok BH politika ne prepozna sebe i svoj način rada kao glavnu prepreku oporavku i napretku naše zemlje.

BiH viđena očima drugih

     Svjedoci smo da se u BiH gaje velika očekivanja od velikih stranih investicija. Nedostatak političke volje za kreiranjem boljeg investicijskog okruženja nikako nije u skladu sa tim očekivanjima. Nažalost, u izvještajima globalnih organizacija koje se bave ekonomskim analizama i te izvještaje publikuju javno Bosna i Hercegovina ne kotira dobro. Ustvari, na samom smo dnu po uslovima za poslovanje,  i to ne samo u regiji.

     Doing Business Report* je publikacija Svjetske banke i Međunarodne finansijske korporacije koja uspoređuje poslovne regulative u 185 ekonomija širom svijeta. Projekat je započeo 2002. godine i analizira male i srednje domaće kompanije, te istražuje, mjeri i uspoređuje regulative koje se primjenjuju na njih tokom čitavog „životnog ciklusa“ istih. Doing Business razjašnjava koliko je lako ili teško započinjanje i vođenje malog ili srednjeg biznisa za lokalnog poduzetnika kada radi u skladu sa važećim propisima.

     Izvještaj Doing Business 2013 za Bosnu i Hercegovinu je nastao uz pomoć  doprinosa advokata, računovođa, sudaca, poslovnih i javnih službenika u našoj zemlji. 57 je broj onih saradnika koji su pristali da im se ime spomene i njihova imena su izlistana na oficijelnoj web stranici Doing Business projekta. Regulative iz 11. oblasti poslovanja koje se prate u ovom dokumentu su: početak poslovanja, dobivanje građevinskih dozvola, priključenje električne energije, registrovanje imovine, mogućnost kreditiranja, zaštita investitora, poreska politika, trgovina s inostranstvom, provođenje ugovora, rješavanje nesolventnosti (prestanak poslovanja) i zapošljavanje radnika (bez rangiranja ove godine).

     Prema zbirnoj ocjeni Doing Business-a 2013., Bosna i Hercegovina je rangirana na 126. mjestu od 185. ekonomije svijeta, te je i dalje najlošije plasirana od svih država u regionu. To govori da su poslovno okruženje, zakonska regulativa, administracija, finansijski sektor, poreska politika, lakoća investiranja i drugi indikatori i dalje najlošiji u regionu.

     Od država u regionu u prema ovom izvještaju najbolje je i dalje plasirana Makedonija, na 23. mjestu, dok je Slovenija na 35., Crna Gora na 51., a Srbija na 86. mjestu. Hrvatska je na 84. mjestu, a Kosovo je ove godine na 98. mjestu.

Početak poslovanja

     Prema pokazateljima lakoće i brzine početka poslovanja, a koji obuhvataju procedure koje predstavljaju broj koraka poduzetnika koje moraju obaviti da bi započeli poslovanje, vrijeme koje je neophodno za procedure, te trošak i minimalno zahtijevani kapital kao procenat bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, BiH se nalazi na 162. mjestu.

     Kada poduzetnici naprave poslovni plan i pokušaju da ga realizuju, prva teškoća s kojom se suočavaju su zahtijevane procedure da registruju novu firmu prije nego što počnu zakonski raditi. U BiH su procedure teške i dugotrajne tako da poduzetnici često moraju podmititi službenike kako bi ubrzali proces ili se odlučuju da pokrenu neformalnu ekonomiju. Analize pokazuju da brojne i dugotrajne procedure za osnivanje poduzeća negativno utiču na rast proizvodnje,  ne čine posao sigurnijim i ne doprinose razvoju poslovne incijative.

     Ekonomije širom svijeta su poduzele korake kako bi olakšale početak poslovanja kao što je osnivanje one-stop shop (institucija koja pruža sve usluge na jednom mjestu za osnivanje poduzeća), ubrzavanje i pojednostavljenje procedura i smanjenje minimalnog kapitala za osnivanje firmi. Mnoge zemlje su poduzele reforme poslovne registracije u fazama pri čemu prethodne faze u osnivanju firme nisu uslov za slijedeće faze.

Dobivanje građevinskih dozvola

     Što se tiče dobivanja građevinskih dozvola, BiH se prema izvještaju Doing Business 2013 nalazi na 163. mjestu od 185 svjetske ekonomije. Indikatori za dobijanje građevinskih dozvola su procedure, vrijeme i troškovi da se dobiju sve neophodne dozvole za izgradnju objekata potrebnih za poslovanje, uključujući dobijanje neophodnih licenci i dozvola, dobijanje zahtijevanih notifikacija, i reguliranje komunalnih usluga.

     U ekonomijama kao što je naša, poštovanje zakona o izgradnji je skupo i zahtjeva mnogo vremena i novca. Građevinari mogu regularno platiti obaveze kako bi zadovoljili standarde inspekcije ili jednostavno graditi nelegalno. Gdje su zakonodavne prepreke značajne, poduzetnici mogu imati tendeciju za pokretanjem aktivnosti u neformalnoj ekonomiji. U takvim slučajevima preduzetnici manje obraćaju pažnju na sigurnost radnika i uopšte poslovanja

     Kada je ispunjenje zahtjeva prilikom dobijanja građevinskih dozvola jednostavno i jeftino, kompanije imaju više šansi za boljim rezultatima poslovanja.

Priključenje električne energije

     Preduzećima je veoma važno da imaju pouzdan pristup električnoj energiji po povoljnoj cijeni. Nezavisno od toga da li je električna energija dostupna, prvi korak korisnika je da dobije priključak. Prema Doing Business izvještaju BiH se nalazi nalazi na 158. mjestu u poređenju sa drugim ekonomijama svijeta kada se radi o priključenju električne energije.

     Glavni indikatori za mjerenje lakoće priključenja električne energije su broj neophodnih procedura za dobivanje priključka za struju, broj dana da se završi svaka procedura, te troškovi za završavanje svake procedure.  Procedure obuhvataju dostavljanje svih relevantnih dokumenata i dobivanje svih neophodnih dozvola, podnošenje svih zahtjeva i izvršenje svih neophodnih kontrola, izvršenje instalacionih radova i kupovinu materijala za radove, te sklapanje ugovora o nabavci i dobivanje konačne ponude.

    Troškovi za izvršenje svake procedure uključuju samo službeno objavljenje troškove, ne uzimajući u obzir mito niti porez na dodanu vrijednost.

Registracija imovine

     Lakoća registracije imovine je veoma bitna za osnivanje biznisa. Ako je transfer imovine skup ili komplikovan, onda se povećavaju šanse za rast sive ekonomija. Pokazatelji koji govore o lakoći sticanja vlasništva su broj koraka, vrijeme i trošak za registraciju imovine. Od analizirane 185 svjetske ekonomije, naša zemlja se nalazi na 93. mjestu po pitanju registracije imovine.

     Registrovana i u sudskom registru upisana imovina preduzeća olakšava priliv investicija i omogućava poduzetnicima pristup kreditima na finansijskim tržištima. Ali činjenica je da veliki dio imovine preduzeća u zemljama u razvoju, kao što je naša, nije formalno registrovan. Imovina nije evidentirana u sudskim i katastarskim knjigama i ne može se koristiti kao osiguranje prilikom dobijanja kredita što ograničava finansiranje poslovanja. Eliminisanje neophodnih prepreka za registraciju i transfer imovine je veoma važno za ekonomski razvoj.

     Efikasna i brza registracija imovine smanjuje troškove transakcija i omogućava upis imovine. Jednostavne procedure registracije imovine stvaraju veću sigurnost prava raspolaganja imovinom i smanjuju korupciju. Od toga imaju korist svi poduzetnici, posebno žene, mladi i siromašni kadar.  Ekonomije širom svijeta su olakšale poduzetnicima registraciju i transfer imovine tako što su kompjuterizirali sudske registre, uveli vremenska ograničenja za rokove uknjižbe i propisale niske stope poreze na promet nekretnina.

Mogućnost kreditiranja

     BiH po pitanju mogućnosti kreditiranja je „rangirana najbolje“ u ovoj analizi i zauzima 70 mjesto od 185 svjetske ekonomije, mada je to u suštini daleko od pozitivnog. Ovaj indikator bavi se dostupnošću kreditnih informacija i zakonskim pravima dužnika i kreditora.

     Firme konzistentno procjenjuju mogućnost pristupa kreditu kao jednu od najvećih barijera njihovom poslovanju i rastu. Širenjem kreditnih informacija, pomaže se kreditorima da procijene rizik i alociraju kredit efikasnije. Oni takođe sprečavaju poduzetnike da se oslanjaju na lične veze kada pokušavaju da dobiju kredit.

     Kad ekonomije jačaju zakonska prava kreditora i dužnika u okviru kolaterala i zakona o stečaju, i povećaju djelokrug, pokrivenost i pristup kreditnim informacijama, mogu olakšati poduzetnicima pristup i dobijanje kredita.

Zaštita investitora

     Ovaj indikator analizira četiri dimenzije zaštite investitora: transparentnost transakcija, odgovornost za rad (od strane direktora), sposobnost i mogućnosti dioničara da tuže službenike i direktore za loše vođenje preduzeća i jačina zaštite investitora.  Po pitanju zaštite investitora naša zemlja zauzima visoko 100 mjesto od 185 svjetske ekonomije.

     Kompanije povećavaju poslovnu aktivnost rastom kapitala, putem bankarskih kredita ili privlačenjem investicija. Prodaja dionica (investiranje u dionice) omogućuje kompanijama širenje bez potrebe obezbjeđenja plaćanja bankarskih kredita. Međutim, investitori se pažljivo brinu o svom novcu, prate zakone koje ih štite i ulažu tamo gdje je veća sigurnost i zaštita investicija. Od ukupnog broja odluka da se investira u 73% slučajeva ulaže se tamo gdje je prisutna zakonska zaštita i sigurnost kapitala, a u 22 % slučajeva ulaganje se vrši radi karakteristika i kvaliteta kompanija.

     Ekonomije sa najjačom zaštitom manjinskih investitora zahtjevaju višu otvorenost i definišu jasne obaveze za direktore preduzeća. Takođe, imaju efikasne i funkcionalne sudove koji pružaju mogućnost manjinskim investitorima da dokažu eventualne nezakonitosti na sudu kako bi se zaštitili od neodgovornog i nezakonitog rada menadžmenta.

Poreska politika

     Poreska politika je bitna kako bi se obezbijedila adekvatna javna potrošnja, infrastruktura i neophodne usluge za funkcionisanje ekonomije. Doing Business indikatori pokazuju da je, u ekonomijama gdje su više stope poreza, evidentan veći udio sive ekonomije. Posljednjih godina više od 60 % ekonomija u svijetu su reformama poboljšale stanje u poreskoj politici. BiH se po pitanju poreske politike nalazi na visokom 128 mjestu.

     Ekonomije širom svijeta su omogućile brže i lakše plaćanje poreza konsolidovanjem (objedinjavanjem) podnošenja prijava, smanjenjem učestalosti plaćanja ili ponudom elektronskog podnošenja naloga za plaćanje. Mnoge ekonomije su smanjile porezne stope. Promjene su donijele konkretne rezultate.

     Neke ekonomije su pojednostavile plaćanje poreza i uz smanjenje stopa, za rezultat su imale porast prihoda od poreza.

Trgovina sa inostranstvom

     Troškovi i procedure kod uvoza i izvoza, te standardizovane isporuke dobara su detaljno prikazani u okviru ovog indikatora. Sve službene procedure su evidentirane – od ugovorenog posla između dvije strane, do isporuke dobara. BiH se po pitanju trgovine sa inostranstvom je rangirana na 103. mjestu od analizirane 185 ekonomije na svijetu.

     Mnogi poduzetnici u našoj zemlji se suočavaju sa brojnim teškoćama u izvozu ili uvozu dobara, uključujući kašnjenja na granici. Zbog toga oni često odustanu od spoljnotrgovinske razmjene. Ekonomije koje imaju efikasan carinski sistem, oslobođen od nepotrebnih procedura i dokumenata konkurentnije su u globalnim okvirima. Rigidni carinski propisi i dugotrajne i skupe procedure uvoza i izvoza robe, plodno su tlo za korupciju i podmićivanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

     U skladu sa analizama od strane Doing Business-a, trgovina sa inostranstvom u ekonomijama širom svijeta je postala brža i lakša. Vlade su uvele alate kako bi olakšale trgovinu, uključujući jedinstveni okvir, na riziku zaosnovane inspekcije i sisteme elektronske razmjene podataka. Ove promjene su pomogle da se poboljša okruženje trgovine i pojača konkurentnost međunarodnih firmi.

Provođenje ugovora

      Dobro funkcionisanje sudova veoma mnogo doprinosi efikasnijem poslovanju. Kada je sudski sistem kod provođenja ugovora efikasan, firme imaju lakši pristup kreditu i efikasniju naplatu potraživanja. Doing business mjeri efikasnost sistema iznalaženja rješenja prije pokretanja sporova kod lokalnih sudova. Po pitanju provođenja ugovora naša zemlja ja rangirana na 120 mjestu.

     Tamo gdje je provođenje ugovora efikasno, rastu poslovne aktivnosti i zapošljavanje novih radnika. Doing Business prati efikasnost sudskog sistema kod rješenja komercijalnih problema, analizirajući mogućnost rješenja sporova prije pokretanja sporova kod sudova. Podaci su prikupljeni na osnovu konkretnih sudskih procesa i slučajeva.

     Posljedica zbog kašnjenja ili nemogućnosti zadovoljenja pravde je često odustajanje od pravde. U mnogim ekonomijama samo bogati mogu priuštiti sudski postupak. Za ostale, postizanje pravde je van njihovih mogućnosti. Kao posljedica neefikasnog sudskog sistema javlja se otežano privlačenje stranih i domaćih investicija, a time i spori rast privrednih aktivnosti i GDP-a.

Rješavanje nesolventnosti (Prestanak poslovanja)

     Ovaj indikator obuhvata vrijeme i trošak koji je neophodno napraviti da se riješi stečaj (bankrot) firme. Podaci identifikuju slabosti u postojećem zakonu o stečaju i glavna proceduralna i administrativna uska grla u procesu bankrota. Kada se radi o rješavanju nesolventnosti, BiH je rangirana na 83. mjestu od 185 analizirane svjetske ekonomije.

     Ekonomska kriza je povećala potrebu razmatranja kreiranja takvog stečajnog postupka koji će pomoći reorganizovanju i zatvaranju kompanija. U zemljama gdje je zakonska regulativa stečaja neefikasna, neproduktivna poslovanja se zadržavaju godinama, neopravdano zarobljavajući sredstva i ljudski kapital koji je potrebno usmjeriti na efikasnija i produktivnija mjesta.

     U zemljama gdje su stečajni zakoni nedovoljno efikasni destimulišu se investicije stranog i domaćeg kapitala. Pristupi kreditima su otežani, a kreditni i finansijski rizici rastu. Naprotiv, efikasni stečajni zakoni mogu ohrabriti poduzetnike. Rezultat je produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti.

Zapošljavanje radnika

     Budući da je ovaj indikator prvi put analiziran u Doing Business 2013., u oblasti lakoće zapošljavanja radnika nije dat rang ekonomija. Zbog toga su podaci u oblasti zapošljavanja radnika u BiH predstavljeni bez ocjenjivanja.

     Ukoliko uzmemo u obzir da Doing Business mjeri fleksibilnost u zakonodavstvu o radu posebno u oblasti zapošljavanja radnika, rješavanja viška radnika i krutosti radnog vremena, i sami možemo procijeniti na kojem mjestu bi se našla naša zemlja.

Za nužne promjene su potrebni pravi ljudi

     Po svemu što smo naveli, možemo zaključiti da je Bosna i Hercegovina u jako lošoj poziciji što se tiče započinjanja i vođenja malog ili srednjeg biznisa za lokalnog poduzetnika koji želi da posluje u skladu sa važećim propisima. Sve to međutim ne znači da je BiH u bezizlaznoj situaciji. I mnoge druge zemlje su bile u sličnoj situaciji, ali su uspjele da se „uzdignu iz pepela“.

     Ali su te zemlje u ključnim trenutcima imale lidere koji su imali snage provesti svoje ciljeve i bili spremni platiti cijenu. A najvažniji prioritet im nije bio taj da samo pobjede na sljedećim izborima. Ima li to BiH? Ima sigurno. Ako su to mogli oni, zašto ne bismo mogli i mi. Možda će nam biti potrebne godine, ali to nam je usprkos svemu dostupno.

     Potrebno je malo političke volje da se izmjene određeni zakoni, što bi vrlo brzo rezultiralo unaprijeđenjem poslovnog ambijenta, kao jedne od neophodnih reformi na koju se uvijek sugerira u svim međunarodnim finansijskim izvještajima za ovo područje. Mijenjati treba i svu nepotrebnu papirologiju, ali kada se to pokuša, pojavljuju se raznovrsni otpori.

     Nažalost, strah od promijena potiču najviše aktuelne političke elite, zbog dobro poznatih razloga. S druge strane ni mediji ne obavljaju svoj dio posla, te su više u funkciji političkih elita, nego borbe za promovisanje unaprijeđenja poslovnog ambijenta i prijeko potrebnih reformi. Puno je površnosti u pristupu, utjecaja sa raznih strana, nedostatka analitičnosti, ali i povjerenja u institucije.

    Ekonomska, kao uostalom i politička i socijalna situacija u BiH je teška, ali nije svakako bezizlazna.

* World Bank. 2013. Doing Business 2013: Smarter Regulations for Small and Medium-Size Enterprises. Washington, DC: World Bank Group. DOI: 10.1596/978-0-8213-9615-5. License: Creative Commons Attribution CC BY 3.0

  1. No trackbacks yet.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: