Međunarodna ljetna škola Atlantskog vijeća BiH u Neumu

Konačno pristupanje u NATO članstvo omogućilo bi BiH najvažniji zaokret od Daytona

Neum

     „Uspješna priča sa Balkana – uspostavljanje regionalne sigurnosti i poboljšanje stabilnosti” naziv je ljetne škola koju je u periodu 14-18 juli 2014. godine u Neumu organizovalo Atlantsko vijeće BiH u partnerstvu sa Odjelom za javnu diplomaciju NATO-a i uz podršku Atlantskog vijeća iz Brisela. Unatoč raznovrsnosti mnogih panel diskusija i učesnika, na ljetnoj školi se uglavnom diskutovalo o sigurnosnim integracijama BiH i Balkana, integraciji zemalja Zapadnog Balkana u NATO i saradnji zemalja regije na području odbrane i sigurnosti, a posebna pažnja je bila posvećena tome kakva je pozicija BiH 19 godina nakon Daytona.

Učesnici mladi iz 15 zemalja, panelisti stručnjaci, zvaničnici i osobe iz javnog života

      Mediji u svojim površnim izvještajima o ovakvim događajima, uglavnom nastoje da naglase prisustvo „najpoznatijih zvaničnika“ prenoseći njihove izjave, a pri tome ne ulazeći uopšte u suštinu samog događaja. Ja to ovdje naravno neću uraditi. Samo ću reći da su tokom četverodnevne ljetne škole, osam panel diskusija, dva okrugla stola, te po jedne otvorene debate i diskusije o specijalnoj temi, kao gosti predavači i moderatori prisustvovali visoki zvaničnici međunarodne zajednice i NATO snaga, ambasadori svjetskih zemalja, univerzitetski profesori ali i brojne poznate ličnosti iz javnog života sa područja Balkana.

    Akcenat bih ipak stavio na učesnike ljetne škole čiju selekciju je izvršilo Atlantsko vijeće. Izabrano je tridesetak kvalitetnih mladih osoba iz 15 zemalja, sa jakom akademskom pozadinom, a oni su pored aktivnog učešća na svim programima ljetne škole, uporedo radili na izradi policy papers u okviru jedne od pet radnih grupa formiranih prilikom prijave kandidata. Progres gender mainstreaming-a (implementacija UNSCR 1325) na Zapadnom Balkanu, Razmjena odbrambenih sposobnosti u regionu, Uključivanje manjina i dijaspore u promociji euroatlantskih integracija, Promoviranje kolektivne strategije za borbu protiv cyber napada i Integracija partnera Zapadnog Balkana u NATO, bile su teme za koje su do kraja ljetne škole kreirani i prezentirani konkretni, te moram priznati zaista jako kvalitetni policy papers, a koji će biti objavljeni od strane Atlanskog vijeća u narednom periodu.

Uloga međunarodne zajednice u zastoju BiH na euroatlanskom putu

     Mislim da se dosadašnji angažman međunarodne zajednice u BiH može okarakterisati kao uglavnom neuspješan, a kao jedan od glavnih razloga smatram nerazumijevanje i nezainteresiranost za BiH od strane predstavnika te zajednice, koji su po raznim osnovama (a nekada i za kaznu) odabrani za „službovanje“ u našoj zemlji.

     Nakon iskustva sa mladim budućim diplomatama iz EU na ovoj školi, mislim da bi jedno od realnih rješenja za gore navedeni problem mogla biti i temeljna edukacija mladih i budućih predstavnika međunarodne zajednice u BiH o zemlji u koju dolaze raditi. Ta edukacija bi bila fokusirana na samu prirodu naše zemlje i stvarne izazove sa kojim se ona suočava. Kada bi barem svoje mandate počinjali, a ne završavali razumijevanjem konstatacije našeg nobelovca Ive Andrića koji kaže da „tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna“, ubjeđen sam da njihove plate, koje dosežu astronomske cifre i do 25.000 eura, ne bi bile uzalud potrošene. I kada bi se ti isti predstavnici međunarodne zajednice o stanju i izazovima u BiH informisali od strane građana, a ne od strane predstavnika aktuelne vlasti (koji uvijek predstavljaju situaciju idealnom ili krajnje katastrofalnom) siguran sam da bi se dolazilo do konkretnih rješenja koja bi našu zemlju jako brzo približila euroatlanskim integracijama.

Sporo provođenje reformi ključni razlog zastoja BiH u procesu eurointegracija

     A što se tiče BiH i njene integracije u NATO, mišljenja koja sam čuo na ovoj konferenciju su bila podijeljena. Jedni tvrde da su svi uslovi ispunjeni i da ćemo vrlo brzo postati član ovog najsnažnijeg političkog i vojnog saveza na svijetu. Drugi kažu kako BiH kao posljednji uslov za ispunjenje uslova iz Mape puta mora uknjižiti 63 perspektivne vojne lokacije na Ministarstvo odbrane BiH, međutim ovo tehničko pitanje je ipak postalo političko, te domaći lideri moraju sjesti i u cijeloj priči pronaći zajednički interes kako bi BiH mogla napredovati. Pesimisti su govorili o minimalno nekih 8-10 narednih godina koje su nam potrebne za pristup NATO-u.

   Bilo kako bilo, predstavnici NATO-a u našoj zemlji su istakli kako su zainteresirani da BiH što prije postane punopravnom članicom Sjevernoatlantskog saveza, te da će sve strukture NATO-a i dalje pružati punu podršku domaćim vlastima u tom nastojanju. Njihov krajnji cilj je da BiH dobije odbrambene i sigurnosne strukture kompatibilne s NATO standardima, koje će biti pod nadzorom demokratski izabrane civilne vlasti. Ali su pred nama brojni izazovi kako bismo došli do tog cilja. Upozoreno je da se reforme u BiH provode suviše sporo, te da zbog toga BiH zaostaje u procesu eurointegracija. Opće je poznato da prepreke u provođenju reformi najvećim dijelom čine lideri političkih stranaka u BiH.

NATO još uvijek nije izgubio strpljenje i na usluzi je narodima BiH

     Glavni sekretar NATO saveza je prilikom svog nedavnog posjeta BiH jasno poručio kako je međunarodna zajednica prosto frustrirana sporošću, ili, tačnije, nedostatkom volje bh. političara da konačno postignu konsenzus oko svih spornih pitanja, a koja se vežu uz put BiH u euroatlantske integracije. Bez obzira na sve to, NATO još uvijek nije izgubio strpljenje i na usluzi je narodima BiH da postanu članovi NATO obitelji. Međutim moramo znati da svako strpljenje ima i neku svoju granicu.

     Ohrabrujuće je što se i misija NATO-a u našoj zemlji dosta usmjerila na rad sa mladim ljudima na dosta različitih nivoa, te da upravo u mladim naraštajima prepoznaju kapacitet i kvalitet za nužnim promjenama. Jer mladi u BiH najvećim dijelom razumiju i dijele isto mišljenje da bi ulaskom u NATO naša zemlje imala trajni mir i svjetliju budućnost. A samo onda je moguće usmjeriti se na ekonomski razvoj koji nam svakako treba biti prioritet.

I na kraju, zaista sam ponosan i sretan što sam oficijelno postao i dio Atlantskog Vijeća BIH, te predstavnik YATA BiH (The Youth Atlantic Treaty Association) za Tuzlanski Kanton. Posebno sam zahvalan predsjednici ATA BiH doc. dr. sc. Dijani Gupta na imenovanju, kao i svim sjajnim osobama iz YATA BiH na odličnoj organizaciji ljetne škole u Neumu. Iskreno se nadam da ćemo i u budućnosti sarađivati na projektima koji su u interesu BiH.

Neum 1

  1. No trackbacks yet.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: