NATO-ATA Youth Ministerial Meetings 2015 u Turskoj

JEDINSTVENA PRILIKA ZA DISKUSIJU SA MINISTRIMA VANJSKIH POSLOVA I VISOKO RANGIRANIM PREDSTAVNICIMA NATO-a O KLJUČNIM PITANJIMA MINISTARSKOG SASTANKA

YMM 2015_Sanel Prelic

     Na marginama sastanaka ministara vanjskih poslova NATO-a u maju 2015. godine u Antaliji  se uporedo održavala i konferencija za mlade na kojoj je kao predstavnik Atlantskog vijeća BiH i YATA BiH učestvovao Sanel Prelić. Konferenciji su prisustvovali delegati iz tridesetak zemalja, a Sanel je bio jedini predstavnik iz Bosne i Hercegovine.

„Cilj ovog događaja je bio da mladim profesionalcima pruži jedinstvenu priliku da iz prve ruke uče šta to znači biti svjetski lider“, kaže Sanel i dodaje da su panelisti bili osobe kao ministri vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu, Ukrajine Pavlo Klimkin, Litvanije Linas Linkevičius, Crne Gore Igor Lukšić, Azerbejdžana Elmar Mammadyarov, ali i visoko pozicionirani dužnosnici kao predsjednik ATA Fabrizio Luciolli, generalni sekretar ATA Jason Wiseman, zamjenik generalnog sekretara NATO-a Alexander Vershbow,  generalni sekretar za javnu diplomaciju NATO-a Ted Whiteside, zamjenik asistent za politička pitanja i sigurnosnu politiku NATO-a James Appathurai, te mnogi drugi.

Učesnici su imali privilegiju da se susretnu sa ovim visokim diplomatama i ekspertima, te da obogate svoje znanje i vještine uključujući se u otvorene diskusije sa njima i putem raznih kvalitetnih radionica koje su organizovane u okviru konferencije. Hibridni rat, Ukrajina i prijetnje NATO-u na sjeveroistočnim rubovima, samo su neke od aktuelnih tema o kojima je bilo riječi na konferenciji “, dodaje Sanel.

Sa predsjednikom ATA Fabrizio Luciolli 1

Sa predsjednikom Atlantic Treaty Association gosp. Fabrizio Luciolli

      Program je služio da poveže i osnaži mlade lidere kako bi i oni pokušali ponudili inovativna rješenja za izazove na svjetskoj političkoj sceni.  Takođe, događaj  je predstavljao osnovnu vezu između NATO-a i mladih profesionalaca NATO članica, ali i onih zemalja koje to žele da budu, radeći na sigurnosti i odbrani i pružajući veću transparentnost ministarskom sastanku, te njegujući bolje razumijevanje ciljeva i misije Saveza među mladim osobama u zemljama članicama NATO-a, kao i partnerima.

Ovogodišnja konferencija je ponudila nekoliko novina kao što su zatvoreni diskusioni forumi gdje su učesnici imali priliku da razvijaju svoje liderske vještine i ekspertizu izrade politika, napredne panel diskusije, „jedan na jedan“ konverzacije i radionice vezane za kreiranje politika.  Konferencija je prenošena uživo putem live stream-a, a interakcija je omogućena putem Twitter-a.

„Iskreno se nadam da će znanje, vještine i mreža novih poznanstava biti od koristi za budući rad Atlantskog vijeća BiH, te se ovom prilikom želim zahvaliti predsjednici ATA BiH Dijani Gupti i predsjedniku YATA BiH Emiru Muratoviću koji su mi pomogli da budem dio ovog jedinstvenog događaja“, završava Sanel.

Konferencija „Evropske integracije Zapadnog Balkana: Zajedno možemo bolje”

POMIRENJE U REGIONU I PREVAZILAŽENJE RAZLIKA NUŽNO ZA NAPREDAK, TE  VAŽAN KORAK ZA ULAZAK U EU

YRA_April 2015

     Učešće na konferenciji „Evropske integracije Zapadnog Balkana: Zajedno možemo bolje” u Beogradu prestavljalo je za mene posebno zadovoljstvo, naročito zbog činjenice što je sa ovim događajem krunisan trogodišnji program „Omladinski ambasadori pomirenja” u organizaciji Omladinskog odbora za obrazovanje. Program je obuhvatio šest generacija sa 125 mladih profesionalaca iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Kosova, a koji su kao prateće aktivnosti uradili 110 vršnjačkih edukacija za 3.012 kolega, 223 medijska nastupa i napisali 110 eseja na temu kako lično mogu da doprinesu regionalnoj saradnji i pomirenju.

Ovi mladi ljudi su se složili da je pomirenje u regionu i prevazilaženje razlika, koje su posledice ratova devedesetih, nužno za napredak svih ovih zemalja, te da je to važan korak za ulazak u Evropsku uniju koji ne smije da se ignoriše. Takođe, neophodno je da regionalna saradnja bude zasnovana na vrijednostima mira i povjerenja, a doprinos mladih ljudi u ovom procesu je neprocjenjiv.  Ali bez iskrene i konkretne podrške društava i Vlada u regionu, svima nam je jasno da proces pomirenja ne može biti uspješan.

Propuštena prilika da se pošalje jaka poruka i od strane ministara iz našeg regiona

Ova konferencija je izazvala popriličnu buru nakon što je u medijima objavljena radna verzija agende prema kojoj je Hašim Tači, kao ministar spoljnih poslova Kosova, trebao da prisustvuje skupu pet ministara iz regiona. Tači je  24. aprila trebao doći u Beograd, ali je javljeno da će ukoliko dođe biti uhapšen po  sudskoj presudi po kojoj je osuđen na 10 godina zatvora. Zatim je organizator, isključivo zbog medijskog pritiska i prijetnji desničarskih organizacija koje su shvaćene veoma ozbiljno, povukao poziv svim zvaničnicima država u regionu.

Nažalost, prijetnje upućene organizatorima i učesnicima su ostale. Stoga je konferencija, koja se održavala u Metropol Palace hotelu, bila osigurana na najvišem mogućem nivou. Iskren da budem, prisustvovao sam mnogim događajima ovog tipa, ali nikada pod tolikim policijskim osiguranjem koje je by the way svoj posao odradilo krajnje profesionalno, tako da niti jedan incident nije zabilježen. Kakogod, dokazano je da je još uvijek prerano za ovakav vid susreta i žalosno što je propuštena prilika da se pošalje jaka poruka od strane ministara o potrebi da zemlje u regionu čvrsto sarađuju na putu evropskih integracija.

Zajedno se sasvim sigurno može bolje i više

Ideja ove konferencije, kao i čitavog  programa, je bila  da se podstakne multi-perspektivni pristup diskusijama o temama koje su od suštinske važnosti za sve zemlje zapadnog Balkana. Razmjena iskustava među profesionalcima iz našeg regiona je neophodna, jer je preduslov za bolju integraciju u EU strukture. Za mlade ljude je bitno raditi na suočavanju sa prošlošću i njenom prevazilaženju mirnim putem. U ovim procesima veliki značaj ima nenasilno rješavanje konflikata, a  izuzetnu vrijednost međusobno poštovanje, dijalog i saradnja.

Budući donosioci odluka, što se očekuje od mladih ljudi koji su prošli kroz ovaj program, trebaju  bili senzibilisani za teme pomirenja i raditi na zajedničkom nastupu pred evropskim institucijama za boljitak svojih građana, jer zajedno sasvim sigurno mogu bolje i više. Takođe, od njih se očekuje da donesu pozitivnu promjenu, suoče se sa izazovima, te da preuzmu odgovornost za teške odluke koje ih čekaju, a tiču se reformi sistema u kojima žive.

Kreiranje virtualne medijske stvarnosti od strane konzumenata u BiH

Virtualno, Botovanje, Manipulacija, Medijski rat, Propaganda, Medijski prostor BiH, Novi mediji, Tradicionalni mediji,  Realnost, Normalnost, Marketing, Gatekeeping, Plan aktivnosti za Internet propagandu, Peščanik, Administratori

web_bot

     Sigurno vam se nekada desilo da se čitajući/slušajući/gledajući pozitivne ili negativne, uglavnom „slične“, komentare na neku objavljenu vijest u BH medijima zapitate kako i čime su plaćene osobe koje ih tako fanatično „štancaju“. Ta armija, koju nazivaju botovi[1], uglavnom ne komentariše iz ličnih ideoloških ubjeđenja nego za svoje unaprijed isplanirane, ciljane i naređene komentare, kojima se zavarava javno mnjenje, biva plaćena ili na neki način nagrađena. Odmah na početku da budemo jasni: botovanje je zloupotreba, sistemska manipulacija javnosti  i nedemokratska tekovina. Nažalost, teško da se može iskorijeniti, jer će s vremenom samo još više evoluirati.

Medijske forme manipulacije mišljenjima

Botovanje je kao oružje za vođenja medijskog rata i tehnika za širenja propagande u BH medijskom prostoru dosta prisutno i prilično organizovano, a za one koji ga koriste veoma je važan instrument u kampanjama koje imaju za cilj da promovišu, degradiraju ili učine besmislenom i smiješnom određenu ideju, ličnost ili organizaciju. Namjera je da se putem vojnika-botova u medije lansira i diseminira vještački kreirano mišljenje, a za koje će šira javnost smatrati da se radi o spontanom mišljenju običnih građana. Nalogodavci ovakve rabote će za svoj zadatak smatrati da je jako uspješno obavljen kada se jedno takvo lažno mišljenje prenese sa diskusija sa naprimjer web portala među tradicionalne medije i tamo postane dominantno (slučajno ili namjerno) među mišljenjima novinara ili za goste u emisijama.

U svakom slučaju, botovanjem će se svjesno proizvesti komunikacija ili prekid komunikacije u medijima koja će u većini slučajeva preovlađujuće uticati na formiranje stavova pojedinaca i grupa. A bot-šefovi prilikom kreiranje svoje kampanje računaju na veliku većinu, nažalost, nepismenih građana BiH, koji bespogovorno i nekritički konzumiraju sve ono što im se servira direktno ili indirektno, zanemarujući pri tome bilo kakvu povezanost tog sadržaja sa realnosti i(li) normalnosti.

Botovanje kao generator mržnje

Osim u politici BiH gdje je dovedan na jedan zavidan nivo, što se tiče prije svega generisanja mržnje prema nečemu, botovanje je prisutno i u svim drugim sferama, tako da dežurne „hejtere“ ili one koji proizvode hvalospjeve o nečemu, redovno možete primjetiti u diskusijama vezanim za euroatlantske integracije, sport, alternativnu medicinu, investicije, prodaju i promociju određenih proizvoda ili usluga itd.

Trenutno živimo u vremenu u kojem se marketinške aktivnosti putem novih medija postavljaju kao imperativ broj jedan za sve osobe koje komuniciranjem žele ostvariti neki cilj, bez obzira na to o kakvim se osobama radi i koji nivo obrazovanja one imaju. I uglavnom su svi oni zaluđeni idejom da su aktivnosti na internetu najjeftiniji i najefikasniji način utjecaja na cjelokupnu javnost. Osobe vrbovane da pišu komentare, statuse, lajkaju i šeruju, stavljaju palac dole ili gore,  ubjeđene su da je upravo to čarobni štapić kojim će ostvariti unaprijed postavljen zadatak od strane svog nalogodavca.
Kao jedan konkretan razultat ovoga imamo masovno pretrpavanje (dez)informativnih portala i kanala društvenih medija komentarima botova i obesmišljavanje bilo kakve diskusije/dijaloga na njima, a još uz dozu sveprisutnog nacionalizma u BiH, sve se to pretvara u tragi-komične sadržaje bez ikakvog zdravog smisla, te u većini slučajeva samo kao generator još veće mržnje u BH medijskom prostoru.
Takođe, ankete koje sprovode sve vrste medija se moraju uzimati sa rezervom zbog sveopšte mobilizacije botova prilikom njihovog lansiranja u cilju manipulacije ili sabotaže rezultata istih.

Gatekeeping[2] protiv botovanja u BiH

I pored toga što je legalna aktivnost, povezanost sa botovanjem još niko u BiH nije javno priznao. Malo više pažnje ova tema je dobila u januaru 2014. godine kada su pojedini mediji u BiH objavili vijest vezanu za „Plan aktivnosti za Internet propagandu[3]  SDP-a BiH. Iako je ova stranka demantovala bilo kakvu povezanost sa ovim dokumentom[4], javnost u BiH je postala svjesna mogućnosti velike mobilizacije botova od strane pojedinih političkih stranaka prilikom kampanje za Opće izbore u BiH 2014. godine. Takođe, javnost je uvidjela i to da se protiv botovanja vrlo teško boriti.

U tekstu pod nazivom „Srbija među botovima[5] na srpskom portalu „Peščanik“[6] autor Mario Reljanović navodi da je jedina odbrana od botova kritičko mišljenje, kao i stvaranje vrijednosnih stavova ne prema onome što nam drugi serviraju kao jedinu i nedodirljivu istinu, već prema onome što mislimo i osjećamo.

Idealno bi bilo da u diskusijama u BH medijima imamo kompetentne učesnike koji se nisu kompromitovali u vezi sa određenom temom. Međutim, svjedoci smo da u dosta slučajeva taj uslov nemamo ispoštovan ni kada se radi o onima koji trebaju da proizvode medijski sadržaj tj. urednici ili voditelji. Šta onda očekivati od konzumenata koji bi trebali taj sadržaj kroz diskusiju učiniti kvalitetnijim.

U borbi protiv botovanja ipak su mediji ti koji imaju najveću odgovornost da ga učine što manje vidljivim. Kvalitetni administratori bi obavljanjem uloge gatekeeper-a morali uložiti dosta više truda prilikom filtriranja i odlučivanja o tome koji aspekti realnosti i u kojoj količini mogu biti prisutni u medijima prilikom diskusija. Uz uslov, naravno, da prilikom obavljanja tih funkcija budu nezavisni i odgovorni.

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Botovi

[2] http://www.fes.hr/E-books/pdf/Uvod%20u%20znanost%20o%20medijima%20o%20komunikologiju/04.pdf

[3]http://www.infobrcko.com/plugins/content/jumultithumb/img/Li4vLi4vLi4vLi4vaW1hZ2VzL2JyY2tvL3NkcC13ZWJhZ2VudGkuanBnJnE9MTAwJmZsdHJbXT13bWl8d2F0ZXJtYXJrL3cucG5nfEJSfDUw.jpg

[4]https://depo.ba/clanak/106656/sdp-plan-aktivnosti-za-internet-propagandu-je-najobicniji-falsifikat-i-rezultat-prljave-kampanje-pojedinaca-i-odredenih-stranaka

[5] http://pescanik.net/srbija-medu-botovima/

[6] http://pescanik.net/

KAKAV JE DOPRINOS MLADIH REGIONALNOM POMIRENJU

Briga za sopstvenu egzistenciju prevazilazi potrebu za regionalnim pomirenjem, a „gledaj od čega ćeš živjeti“ vodilja koja kroz vrijeme sve više budi sumnju u mogućnost neke promjene, te pojačava  osjećaje bespomoćnosti i besperspektivnosti

Ja Ambasador

Prema posljednjim podacima u Bosni i Hercegovini djeluje više od 12.000 nevladinih organizacija. Mnoge od njih se bave i pitanjem pomirenja među narodima. Dosta novca se ulaže u rad tih organizacija, a mišljenja o njihovoj efikasnosti su duboko podijeljena. Dok predstavnici tih organizacija tvrde da su učinili mnogo na pomirenju među narodima realizirajući projekte iz ove oblasti, osobe koje istražuju njihove aktivnosti navode da je njihov rad samo „odličan biznis“ sa malo konkretnih rezultata.

Kakav je interes vladajućih elita u BiH za pomirenjem?  Skoro pa nikakav. Tokom izbornih ili dnevnopolitičkih kampanja upravo su oni nosioci govora mržnje i huškanja, najčešće u pokušajima da diskreditiraju svoje kolege – protivnike ili neprijatelje. Radi ostanka na vlasti oni potiču napetosti među različitim entičkim skupinama, pri čemu imaju zagarantovanu medijsku pokrivenost u prime time terminima. Rezultat toga su, i 20 godina nakon rata, duboke umjetne etničke podjele koje su tu ne zato što one odgovaraju potrebama građana, već stoga što one omogućuju političkim liderima da opstanu na vlasti. Umjesto „normalnih“ priča i pitanja koje su u interesu boljeg života građana BiH, te pomirenja među narodima, osuđeni smo da u medijima kontinuirano pratimo njihove lažne priče kojima se kreira konflikt,  izazva strah, te potiče paranoja među građanima.

Autor teksta koji upravo čitate ne dijeli zabludu da se analizama, objavljivanjem tekstova ili organizovanjem „jednokratnih konferencija“ može iskorijeniti nešto što se vrlo brižljivo njeguje i gaji već decenijama. Ali, ostaje mogućnost stalnog podsjećanja lokalne zajednice u kojoj živimo (kakva god i šta god ona bila) da su svi oni faktori koji vode ka sukobima, na čelu sa govorom mržnje, uvijek prisutni i intenzivirani posebno kada su u pitanju „velika pitanja“, kao što su naprimjer izbori ili izglasavanje određenih zakona. U BiH to još uvijek predstavlja nevidljivu, ali ubitačnu strategiju održavanja podjela, manipulacija i isključivanja, gdje obični građani snose najveće posljedice – život im je gotovo nepodnošljiv, neizvjestan i beskrajno mučan.

Kao individualac, jako je teško učiniti nešto veliko po pitanju regionalnog pomirenja. S druge strane, kako vrijeme prolazi, sve je manje i manje kvalitetnih osoba u BiH koje su zainteresirane da zajedno učine nešto bitnije po ovom pitanju. Razlozi su, prije svega, masovni odliv mozgova i politizacija zbog čega je uopšteno opao i aktivizam. Dodatni problem predstavlja nezaposlenost, nacionalizam, mržnja i nasilje. Briga za sopstvenu egzistenciju prevazilazi potrebu za regionalnim pomirenjem, a „gledaj od čega ćeš živjeti“ vodilja koja kroz vrijeme sve više budi sumnju u mogućnost neke promjene, te pojačava  osjećaje bespomoćnosti i besperspektivnosti.

Iako sam i sam postao pomalo skeptičan po pitanju ostvarivosti regionalnog pomirenja u dogledno vrijeme, iskreno se nadam da će se nove generacije koje dolaze konačno uspjeti trgnuti,  i zaustaviti da nacionalističke retorike budu jedine političke platforme. Znam da je se mnogo lakše bespogovorno pridružiti stavovima koje nameće većina, pasti pod njihov uticaj i promovisati ih, nego sjesti i autentično sagledati istinu, diskutovati o tome i biti malo drugačiji od ostalih. Ali moramo imati u vidu činjenicu da su regionalno pomirenje, solidarnost, saradnja i dijalog imperativ za napredak Bosne i Hercegovina, kako na unutrašnjem, tako i vanjskom planu.

Sa programa “Omladinski ambasadori pomirenja 2014” u Beogradu

EU integracije kao sredstvo regionalnog pomirenja

1

Početkom decembra sam kao predstavnik iz Lukavca i PA SDA učestvovao i predstavljao našu zemlju na programu „Omladinski ambasadori pomirenja 2014” koji se u organizaciji NVO Omladinski odbor za obrazovanje iz Srbije i uz podršku Britanske ambasade održavao prošle sedmice u Beogradu. U okviru šestodnevne konferencije, na kojoj je učestvovalo dvadesetak  mladih iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Kosova, imao sam priliku da razgovaram i uporedim iskustva mog društva i ostalih u procesu tranzicije i pomirenja u regionu, koristeći evropske integracije kao pomoćni mehanizam.

3

Radilo se o interaktivnom i interdisciplinarnom programu o EU integracijama kao sredstvu regionalnog pomirenja. Ideja programa „Omladinski ambasadori pomirenja” je da podstakne multi-perspektivni pristup diskusijama o temama od suštinske važnosti za sve zemlje bivše Jugoslavije. Smatram da je upravo razmjena iskustava među mladim ljudima porijeklom iz susjednih zemalja, od kojih se svaka nalazi u različitoj fazi tranzicije, od koristi za rađanje novih ideja i prevazilaženje sukoba iz prošlosti. Vjerujem da je jedino na ovaj način moguće doći do mirnog rješavanja sukoba i zajedničkog napretka našeg regiona.

4

Program je obuhvatio tri glavne teme, koje su se obrađivale tokom vrlo intenzivnih osmočasovnih radnih dana, a to su EU integracije, historija i proces pomirenja u regionu. Osim predavanja na kojima su predavači i moderatori bili eminentni stručnjaci iz diplomatije, vladinih institucija, organizacija civilnog društva i sa univerziteta, učesnici su posjetili različite institucije među kojima EU Info centar, Narodnu skupštinu Srbije, EU Delegaciju u Srbiji, Tužilaštvo i sud za ratne zločine i mnoge druge.

Nakon ove studijske posjete, učesnici su u obavezi da organizuju prateće aktivnosti programa kao što su medijska pojavljivanja, vršnjačka edukacija i pisanje eseja u okviru svojih lokalnih zajednica, razmatrajući EU integracije i proces regionalnog pomirenja. Svim kandidatima koji su uspješno završili ovaj program dodijeljeni su certifikati i medalje, kao i zvanje Omladinskog ambasadora pomirenja u regionu.

2

Proučavanje multiperspektivnosti stanovišta o sukobima, te poimanja „heroja” i „zločinaca“ još uvijek svima nama na Balkanu generiše senzibilnost i empatičnost za kontekstualno razumjevanje ideološko-nacionalnih potresa i sukobljenih interesa. Stoga smatram da je pristup koji ima ovaj program jako dobar, te da kao rezultat ima promjenu svijesti kod mladih osoba na teme regionalne saradnje i pomirenja, čime se vrše pozitivne promjenu u njihovim životima i cjelokupnom društvu.

5

Međunarodna ljetna škola Atlantskog vijeća BiH u Neumu

Konačno pristupanje u NATO članstvo omogućilo bi BiH najvažniji zaokret od Daytona

Neum

     „Uspješna priča sa Balkana – uspostavljanje regionalne sigurnosti i poboljšanje stabilnosti” naziv je ljetne škola koju je u periodu 14-18 juli 2014. godine u Neumu organizovalo Atlantsko vijeće BiH u partnerstvu sa Odjelom za javnu diplomaciju NATO-a i uz podršku Atlantskog vijeća iz Brisela. Unatoč raznovrsnosti mnogih panel diskusija i učesnika, na ljetnoj školi se uglavnom diskutovalo o sigurnosnim integracijama BiH i Balkana, integraciji zemalja Zapadnog Balkana u NATO i saradnji zemalja regije na području odbrane i sigurnosti, a posebna pažnja je bila posvećena tome kakva je pozicija BiH 19 godina nakon Daytona.

Učesnici mladi iz 15 zemalja, panelisti stručnjaci, zvaničnici i osobe iz javnog života

      Mediji u svojim površnim izvještajima o ovakvim događajima, uglavnom nastoje da naglase prisustvo „najpoznatijih zvaničnika“ prenoseći njihove izjave, a pri tome ne ulazeći uopšte u suštinu samog događaja. Ja to ovdje naravno neću uraditi. Samo ću reći da su tokom četverodnevne ljetne škole, osam panel diskusija, dva okrugla stola, te po jedne otvorene debate i diskusije o specijalnoj temi, kao gosti predavači i moderatori prisustvovali visoki zvaničnici međunarodne zajednice i NATO snaga, ambasadori svjetskih zemalja, univerzitetski profesori ali i brojne poznate ličnosti iz javnog života sa područja Balkana.

    Akcenat bih ipak stavio na učesnike ljetne škole čiju selekciju je izvršilo Atlantsko vijeće. Izabrano je tridesetak kvalitetnih mladih osoba iz 15 zemalja, sa jakom akademskom pozadinom, a oni su pored aktivnog učešća na svim programima ljetne škole, uporedo radili na izradi policy papers u okviru jedne od pet radnih grupa formiranih prilikom prijave kandidata. Progres gender mainstreaming-a (implementacija UNSCR 1325) na Zapadnom Balkanu, Razmjena odbrambenih sposobnosti u regionu, Uključivanje manjina i dijaspore u promociji euroatlantskih integracija, Promoviranje kolektivne strategije za borbu protiv cyber napada i Integracija partnera Zapadnog Balkana u NATO, bile su teme za koje su do kraja ljetne škole kreirani i prezentirani konkretni, te moram priznati zaista jako kvalitetni policy papers, a koji će biti objavljeni od strane Atlanskog vijeća u narednom periodu.

Uloga međunarodne zajednice u zastoju BiH na euroatlanskom putu

     Mislim da se dosadašnji angažman međunarodne zajednice u BiH može okarakterisati kao uglavnom neuspješan, a kao jedan od glavnih razloga smatram nerazumijevanje i nezainteresiranost za BiH od strane predstavnika te zajednice, koji su po raznim osnovama (a nekada i za kaznu) odabrani za „službovanje“ u našoj zemlji.

     Nakon iskustva sa mladim budućim diplomatama iz EU na ovoj školi, mislim da bi jedno od realnih rješenja za gore navedeni problem mogla biti i temeljna edukacija mladih i budućih predstavnika međunarodne zajednice u BiH o zemlji u koju dolaze raditi. Ta edukacija bi bila fokusirana na samu prirodu naše zemlje i stvarne izazove sa kojim se ona suočava. Kada bi barem svoje mandate počinjali, a ne završavali razumijevanjem konstatacije našeg nobelovca Ive Andrića koji kaže da „tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna“, ubjeđen sam da njihove plate, koje dosežu astronomske cifre i do 25.000 eura, ne bi bile uzalud potrošene. I kada bi se ti isti predstavnici međunarodne zajednice o stanju i izazovima u BiH informisali od strane građana, a ne od strane predstavnika aktuelne vlasti (koji uvijek predstavljaju situaciju idealnom ili krajnje katastrofalnom) siguran sam da bi se dolazilo do konkretnih rješenja koja bi našu zemlju jako brzo približila euroatlanskim integracijama.

Sporo provođenje reformi ključni razlog zastoja BiH u procesu eurointegracija

     A što se tiče BiH i njene integracije u NATO, mišljenja koja sam čuo na ovoj konferenciju su bila podijeljena. Jedni tvrde da su svi uslovi ispunjeni i da ćemo vrlo brzo postati član ovog najsnažnijeg političkog i vojnog saveza na svijetu. Drugi kažu kako BiH kao posljednji uslov za ispunjenje uslova iz Mape puta mora uknjižiti 63 perspektivne vojne lokacije na Ministarstvo odbrane BiH, međutim ovo tehničko pitanje je ipak postalo političko, te domaći lideri moraju sjesti i u cijeloj priči pronaći zajednički interes kako bi BiH mogla napredovati. Pesimisti su govorili o minimalno nekih 8-10 narednih godina koje su nam potrebne za pristup NATO-u.

   Bilo kako bilo, predstavnici NATO-a u našoj zemlji su istakli kako su zainteresirani da BiH što prije postane punopravnom članicom Sjevernoatlantskog saveza, te da će sve strukture NATO-a i dalje pružati punu podršku domaćim vlastima u tom nastojanju. Njihov krajnji cilj je da BiH dobije odbrambene i sigurnosne strukture kompatibilne s NATO standardima, koje će biti pod nadzorom demokratski izabrane civilne vlasti. Ali su pred nama brojni izazovi kako bismo došli do tog cilja. Upozoreno je da se reforme u BiH provode suviše sporo, te da zbog toga BiH zaostaje u procesu eurointegracija. Opće je poznato da prepreke u provođenju reformi najvećim dijelom čine lideri političkih stranaka u BiH.

NATO još uvijek nije izgubio strpljenje i na usluzi je narodima BiH

     Glavni sekretar NATO saveza je prilikom svog nedavnog posjeta BiH jasno poručio kako je međunarodna zajednica prosto frustrirana sporošću, ili, tačnije, nedostatkom volje bh. političara da konačno postignu konsenzus oko svih spornih pitanja, a koja se vežu uz put BiH u euroatlantske integracije. Bez obzira na sve to, NATO još uvijek nije izgubio strpljenje i na usluzi je narodima BiH da postanu članovi NATO obitelji. Međutim moramo znati da svako strpljenje ima i neku svoju granicu.

     Ohrabrujuće je što se i misija NATO-a u našoj zemlji dosta usmjerila na rad sa mladim ljudima na dosta različitih nivoa, te da upravo u mladim naraštajima prepoznaju kapacitet i kvalitet za nužnim promjenama. Jer mladi u BiH najvećim dijelom razumiju i dijele isto mišljenje da bi ulaskom u NATO naša zemlje imala trajni mir i svjetliju budućnost. A samo onda je moguće usmjeriti se na ekonomski razvoj koji nam svakako treba biti prioritet.

I na kraju, zaista sam ponosan i sretan što sam oficijelno postao i dio Atlantskog Vijeća BIH, te predstavnik YATA BiH (The Youth Atlantic Treaty Association) za Tuzlanski Kanton. Posebno sam zahvalan predsjednici ATA BiH doc. dr. sc. Dijani Gupta na imenovanju, kao i svim sjajnim osobama iz YATA BiH na odličnoj organizaciji ljetne škole u Neumu. Iskreno se nadam da ćemo i u budućnosti sarađivati na projektima koji su u interesu BiH.

Neum 1

Bloger i kolumnista SodaLIVE.ba portala na Forumu mladih u Poljskoj

OSCE ODIHR Forum mladih Varsava

Politička participacija mladih mala zbog nedostka političkog znanja, motivacije i efikasnosti, te nazadovanja institucionalnih struktura unutar kojih su mladi ljudi tradicionalno bili socijalizirani u odgovornosti odraslih

   Kolumnista našeg portala Sanel Prelić učestvuje i predstavlja našu zemlju na međunarodnom Forumu mladih vezanom za političku participaciju mladih, a koji se u organizaciji OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) održava u periodu 15-18 juni u Varšavi. Kontaktirali smo ga kako bi sa čitaocima portala SodaLive podijelio svoje utiske o ovom, po njegovim riječima, vrlo interesantnom i produktivnom forumu.

OSCE ODIHR Forum mladih Varsava I

Osigurati uključivanje mladih u demokratske procese

SL: Možeš li nam molim te reći malo više o forumu na kojem učestvuješ?

     Sanel: Forum je okupio mlade lidera iz 23 drzave kako bi diskutovali o izazovima političke participacije mladih u 21. stoljeću i načinima za prevladavanje istih.  Konačan rezultat ovog Foruma mladih je konkretna politika sa brojnim preporukama i akcionim mjerama vezanim za to kako OSCE i njegove institucije, kao naprimjer ODIHR, mogu najbolje pomoći zemljama članicama da ispune svoje obaveze i osiguraju uključivanje mladih u demokratske procese.

      ODIHR i OSCE su željeli da dobiju mišljenja mladih iz raznih zemalja o tome kako ova organizacija putem svog djelovanja može da pomogne državama članicama u povećanju participacije mladih u politici. A posebno, da li u svjetlu onoga što je već učinjeno od strane drugih međunarodnih organizacija postoje neki nedostaci na kojima bi se trebalo još raditi i kako.

SL: Možeš li nam malo više reći i pojasniti čime se to ODIHR u okviru OSCE-a konkretno bavi?

      Sanel: Ukratko, Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR)  pri Organizaciji za europsku sigurnost i saradnju (OSCE) pruža podršku, pomoć i ekspertizu  državama članicama i civilnom društvu u promoviranju demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i tolerancije, te  nediskriminacije. ODIHR je jedno od glavnih svjetskih tijela koja se bave ljudskim pravima,  međuvladino tijelo koje radi na stabilnosti, prosperitetu i demokraciji u 57 svojih država članica.  Radi u pet  širokih oblasti,  a  to su  izbori, demokratizacija, ljudska prava, tolerancija i nediskriminacija, te pitanja roma i sintija.

      U mnogim državama članicama OSCE-a, demokratske institucije se suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Jedan od posebanih izazova je nedostatak povjerenja u mlade i nedostatak njihovog angažmana u demokratskim institucijama. Ovaj Forum mladih u Poljskoj se upravo fokusirao na ovaj problem.

razno 1

Diskusija o dobrim praksama i izazovima vezanim za političku participaciju mladih

SL: I kakav je pristup  problemu participacije mladih u politici bio dominantan na forumu?

         Sanel: Forum mladih je istraživao ​​različite oblike političke participacije i kako se one međusobno nadopunjuju, pa tako na najbolji način uključuju mlade u politički život. Učesnicima je ponuđena mogućnost da diskutuju dobre prakse i izazove vezane za političku participaciju mladih u OSCE području. Forum je takođe pružio jedinstvenu priliku da se istražuje i diskutuje unikatan pristup koji OSCE nudi, a to je njegov kros dimenzionalni pristup sigurnosti.

       Od učesnika je zatraženo da budu aktivni u raznim radnim grupama tokom Foruma mladih. Važno je napomenuti da je od izabranih učesnika bilo zatraženo da aktivno učestvuju u moderiranim online diskusijama i prije Foruma mladih, a komentari proizašli iz tih diskusija su tokom foruma detaljnije razmatrani i uključeni u finalne preporuke i akcione mjere.

SL:  Kakav je proces selekcije za ovakve konferencije?

      Sanel: Prijavio sam se kao bloger i dopisnik portala. Ne mogu reći da li je pisanje za SodaLive presudilo da me pozovu, ali svakako da nije odmoglo J. Za ostale kolege mogu reći da se radi o visokokvalitetnim mladim ljudima, najboljim predstavnicima svojih zemalja.

       Kriteriji za ovaj forum su bili  godine iskustva i dokazi  tragova aktivizma i angažovanja u društvenoj sredini,  kao naprimjer aktivizam u NVO sektoru, studentskim organizacijama, političkim partijama, asocijacijama za ljudska prava i online demokratiju i aktivizam.  Aplikanti su trebali imati dokazane tragove angažmana u svojoj zajednici, demonstrirajući potencijal liderstva i želju da preuzmu aktivnu ulogu u pozitivnom oblikovanju svijeta oko njih.

       Izabrani učesnici su se morali pripremiti prije događaja putem online interakcija sa organizatorima i drugim učesnicima. Pripremni rad je uključivao čitanja, povratne informacije odnosno komentare na određene dokumente i aktivno učešće na online forumima. Sve na engleskom jeziku naravno. Prema riječima organizatora, samo su visoko motivirane osobe uzete u obzir prilikom odabiranja kandidata.

SL: U razgovoru koji smo prije imali, spomenuo si da je forum podijeljen u 3 grupe odnosno “Glas”, “Utjecaj” i “Vlast”. Kako bi definisao područje “Glas”  koje si ti izabrao prilikom prijave na forum?

      Sanel: To područje  se odnosi na neformalne forme političke participacije i fokusira na online aktivizam. Neformalni mehanizmi se koriste od predstavnika grupa na društvenim medijima ili prominentnih blogera koji su u svom okviru djelovanja nisu razvili formalna pravila. U tom kontekstu fokus se stavlja na online zalaganje koje oni predstavljaju.

       Prije ekspanzije novih medija, mladi su morali raditi puno i teško kako bi izražavali svoja mišljenja javno. Mogli su to naprimjer uraditi putem medijskih izvještaja ili kroz različite javne debate. Danas, taj posao se uglavnom može uraditi između ostalog i uz pomoć društvenih medija kao što su Facebook, Twitter i YouTube  ili blogovi. Današnja populacija mladih koristi društvene medije i blogove ne samo za to da objavljuje i promoviše svoja politička mišljenja i stajališta, nego isto tako za uključivanje svojih političkih kandidata ofline.

       Dok se tradicionalni oblici političke participacije smanjuju među mladima, alternativne forme političkog učešća, kao što je online aktivizam, postaje sve više privlačan za njih. Političari i organizacije civilnog društva se ubrzano prilagođavaju i prihvataju ovu novu stvarnost i prilike koje nudi, te na taj način preoblikuju način komunikacije. Upravo zbog svega navedenog sam se opredjelio za ovu grupu.

razno

Mladi ljudi ne samo cinični o politici, nego isto tako cinični i o politici online

SL: Kakvo je tvoje viđenje glavnih izazova političke participacije mladih?

     Sanel: Po mom mišljenju, politička participacija mladih, bilo u tradicionalnoj ili novoj formi, je mala jer im nedostaje političko znanje, motivacija i efikasnost zbog nazadovanja institucionalnih struktura unutar kojih su mladi ljudi tradicionalno bili socijalizirani u odgovornosti odraslih.

      Online komunikacija svakako može napraviti promjenu. Ali među omladinskim organizacijama, kreatorima politika u javnom sektoru i provajderima komercijalnih sadržaja, ovaj optimizam se izrađa u obilje građanske i političke aktivnosti od strane mladih i za mlade, uključujući mnoge website-ove koji pozivaju mlade osobe da učestvuju u širokom spektru pitanja. Još uvijek zvanične mogućnosti ne mogu rezultirati participacijom mladih i čini se da su mladi ljudi ne samo cinični o politici, nego su isto tako cinični i o politici online.

       Jedna od stvari na koju treba obratiti pažnju je svakako tačnost i pouzdanost informacija prikupljenih na internetu koje utječu na formirane političkih stavova. Problem je taj što u mnogim slučajevima informacije ne mogu biti potvrđene i mladi ih trebaju uzimati sa rezervom. Dok su mnoge mlade obrazovane osobe svjesne toga, drugi su skloni da donose zaključke i odluke zasnovane na pogrešnim ili obmanjujućim informacijama.

      Veliki izazov predstavlja to što su određene grupa mladih osoba, tj. ranjive skupine kao naprimjer manje obrazovani, oni lošeg materijalnog statusa, nacionalne manjine ili osobe sa poteškoćama u razvoju, isključene iz online diskusije i foruma.  Treba imati na umu da iako su novi mediji dostupni javnosti, oni takođe mogu biti kontrolirani i blokirani od strane države ili nekih drugih elemenata.

SL: Šta je tebe motivisalo i koji je tvoj interes da učestvuješ na ovom Forumu mladih?

      Sanel: Prije svega, ovaj Forum sa svojim predloženim programom, učinio mi se jako relevantnim za moje profesionalno usavršavanje. Kao dodanu vrijednost događaja pronašao sam jedinstvenu priliku za povezivanje sa drugim mladim osobama, kao i za razmjenu iskustava.  Osjetio sam ovo kao dobru priliku da se upoznam sa dobrim praksama koje mogu da kanališu moj lični razvoj.

     Također sam pronašao kao izazov pruženu priliku da diskutujem dobre prakse i izazove vezane za političku participaciju mladih sa mladim ljudima iz različitih dijelova svijeta.

__kole politi_kih studija Vije_a Evrope u BiH, Neum

SL: Putovao si često i prisustvovao ovakvim događajima. Koje bi naročito izdvojio?

       Sanel: Bilo je dosta sjajnih regionalnih programa i konferencija u BiH na kojima sam učestvovao. Od međunarodnih bih rado izdvojio “Euro-Mediterranean Leadership Institute” organizovan od strane Međunarodnog republikanskog institute iz SAD-a, a koji se održavao u Antaliji u Turskoj. Zatim, “Svjetski forum demokracije” u Strazburu koji je organiziralo Vijeće Evrope, te program “Osnaživanje mladih kroz razvoj politika” koji je u Tirani organizirao Nacionalni demokratski institute iz SAD-a.

       Rezultat svih ovih programa je mnogo novih prijatelja, znanja i nezaboravnih iskustava.

IRI program u Turskoj

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

%d bloggers like this: